Avdo Sumbul

Summary

Abdulah "Avdo" Sumbul (27 April 1884 — 8 February 1915)[2] was Serb Muslim[3][4] literature journal editor and national activist in Austrian annexed Bosnia and Herzegovina. Sumbul belonged to a group of Serb Muslims who were targeted as enemies by Austria Hungary and persecuted because of their ethnicity. He died in Austro-Hungarian concentration camp in Arad.

Abdulah Sumbul
Born(1884-04-27)27 April 1884
Died8 February 1915(1915-02-08) (aged 30)
Resting placeAli Pasha Mosque (Sarajevo)
43°51′28.5″N 18°24′45.5″E / 43.857917°N 18.412639°E / 43.857917; 18.412639
CitizenshipOttoman Empire, Austria-Hungary
Occupationpublisher
Years active1912—1915
Organization(s)Gajret, Muslim Sokol movement in Sarajevo
MovementYoung Bosnia
Parent
  • Salih Sumbul[1] (father)

Biography edit

Sumbul and his family that included his sister, for certain period of time lived in the Sarajevo suburb known as Kovači.[5]

Sumbul was one of the founders of Muslim Sokol movement in Sarajevo.[6] He was member of Young Bosnia.[7] In 1912, after the death of Osman Đikić, the editing of Gajret was entrusted to Avdo Sumbul.[8] In 1914 he was one of the editors of the magazine Vakat, published in Sarajevo.[9]

Vladimir Ćorović emphasize that government of Austria-Hungary perceived and treated Muslims who self-declared themselves as Serbs as enemies of the interest of their state and organized their systematic persecution.[10] Because of his anti-Austrian and pro-Serbian activities, Sumbul was interned to concentration camp in Arad.[11][12][13] where he soon died.[14]

Legacy edit

Sumbul's remains were transferred to Sarajevo where his grave is today, in the courtyard of Ali Pasha Mosque.[15] In 1934, based on the order of Yugoslav king Alexander I of Yugoslavia, a turbe mausoleum was built in honor of Avdo Sumbul and Behdžed Mutavelić.[16] This mausoleums are part of symbolic unity with Chapel of Vidovdan's martyrs on Koševo Christian Orthodox cemetery.[17]

A street in Sarajevo bears Sumbul's name in his honor.[18]

References edit

  1. ^ "Ali-pasha mosque with harem, the architectural ensemble". Commission to Preserve National Monuments. Retrieved 9 February 2019.
  2. ^ Pelletier, René (1934). Chez les yougoslaves, de la Save à l'Adriatique: Sarajevo et sa région. Budé. p. 82. Avdo (1) Sumbul Secrétaire de « Gajret » Né le 27-IV-1884 à Sarajevo Mort pour la liberté de son peuple dans les casemates d'Arad le 8-Il-1915
  3. ^ Hadžijahić, Muhamed (1990). Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Islamska zajednica. p. 135. ...srpski orijentirani Avdo Sumbul
  4. ^ Мастиловић, Драга (30 November 2017). "Злочини над Србима у Босни и Херцеговини 1914. године". jadovno.com (in Serbian). Удружење грађана „Јадовно 1941.“. Retrieved 9 February 2019. Авдо Сумбул, секретар „Гајрета" и један од истакнутих Срба муслимана
  5. ^ Sveske Zadužbine Ive Andrića. Zadužbina. 1996. p. 127.
  6. ^ Hadžijahić, Muhamed (1990). Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Islamska zajednica.
  7. ^ Jergović, Miljenko (5 January 2015). "Ulica Avde Sumbula". Radio Sarajevo. Radio Sarajevo. Retrieved 17 February 2019. Obojica su bili aktivisti Gajreta, zaneseni srpskim pijemontizmom, mladobosanci i čisti idealisti
  8. ^ književnost, Institut za jezik i književnost u Sarajevu. Odjeljenje za (1974). Godišnjak Odjeljenja za književnost. Institut za jezik i književnost u Sarajevu. p. 101.
  9. ^ Pregled. Nova tiskara Vrček i dr. 1933. p. 297. »Нови Ваката и Вакат", излазили су у Сарајеву, оба латиницом, у фолио-формату. ... широких маса Уређицати су га Едхем Мулабдић. Осман Тикић и Авдо Сумбул.
  10. ^ (Ćorović 1939, p. 39)
  11. ^ (Avramov 1992, p. 58): "На стотине Срба убијено је без судске пресуде, на хиљаде одведено у концентрационе логоре у Арад, Нежидер. Добој итд."
  12. ^ (Ekmečić 2007, p. 345):"и ово стварање концентрационих логора била прва таква мера и установа у ... Кроз логор Арад од августа 1914. прошло је више од 45.000 ухапшених, највише жена и деце."
  13. ^ (Dedijer 1966, p. 584): "У Петроварадину, Араду и Нежидеру отворени су концентрациони логори, у које су послате на хиљаде Срба."
  14. ^ Sarajevu, Gazi Husrevbegova biblioteka u (2001). Anali Gazi Husrev-begove bibliotheke. Gazi Husrev-begova biblioteka. p. 292. Glavni urednik svih brojeva Gajreta u 1913. godini bio je Avdo Sumbul, koji je zbog svoga antiaustrijskog djelovanja i simpatija prema Srbima bio 1914. interniran u Arad, gdje je u tamošnjem zatvoru ubrzo umro.
  15. ^ (Maksimović 1977, p. 229): "Гроб Авде Сумбула је сада насред Сарајева, код Али-пашине џамије. "
  16. ^ (Koštović 1995, p. 127)
  17. ^ Jergović, Miljenko (5 January 2015). "Ulica Avde Sumbula". Radio Sarajevo. Radio Sarajevo. Retrieved 17 February 2019. Obojica su bili aktivisti Gajreta, zaneseni srpskim pijemontizmom, mladobosanci i čisti idealisti
  18. ^ Jergović, Miljenko (5 January 2015). "Ulica Avde Sumbula". Radio Sarajevo. Radio Sarajevo. Retrieved 17 February 2019.

Sources edit

  • Ćorović, Vladimir (1939). Političke prilike u Bosni i Hercegovini. Politika.
  • Maksimović, Vojislav (1977). Od usta do usta. Veselin Masleša.
  • Koštović, Nijazija (1995). Sarajevo između dobrotvorstva i zla. El-Kalem.
  • Ekmečić, Milorad (2007). Dugo kretanje između klanja i oranja: Istorija Srba u Novom Veku 1492-1992 (in Serbian). Zavod za udžbenike. ISBN 9788617145147. Retrieved 19 February 2019.
  • Dedijer, Vladimir (1966). Sarajevo hiljadu devetstso četraneste. Prosveta.
  • Avramov, Smilja (1992). Genocid u Jugoslaviji u svetlosti međunarodnog prava. Politika. ISBN 9788676070664.